Tjelovježbom možete ublažiti simptome dijabetesa.
Uz to predstavlja i način opuštanja, postizanja zadovoljstva
i motivaciju u vidu postavljanja novih ciljeva, toliko bitnu dijabetičarima.

 

Što jesti, a što izbjegavati?

Kao i u ostalim aspektima tretiranja šećerne bolesti, i u prehrani je bitno zadržati motivaciju i samodisciplinu, te to kombinirati s edukacijom i tjelesnom aktivnošću. Prehrana koja se preporučuje dijabetičarima optimalna je i za zdrave osobe, stoga je to dobar odabir za cijelu obitelj.

 

Preporučuje se 3-6 manjih obroka dnevno uz nekoliko međuobroka. Važno je redovito jesti, ne spajati obroke te pripaziti da ne budu preobilni. Preporučivi obroci sastoje se od nemasnog mesa, morske ribe i mliječnih proizvoda (bogati bjelančevinama, osnovnog građevnog materijala ljudskih stanica), ali i namirnica kao što su grašak, bob, soja i žitarice. Ugljikohidrati su najveći izvor energije i sastavni su dio preporučenih biljnih namirnica poput leće, graha, slanutka, mekinja i riže. Svakako izbjegavajte sol (jer povisuje krvni tlak, što pak djeluje na stijenke krvnih žila), masnu i prženu hranu (zbog razine kolesterola te rizika od bolesti srca i krvnih žila), te alkohol i pića s visokim sadržajem šećera.

 

 

Koja je uloga šećera i inzulina u organizmu?

Glukoza je jednostavan šećer i osnovni izvor energije stanicama. Putem krvi dolazi do stanica, koje ju potom koriste za rad i razvoj. Višak se pohranjuje u obliku masnih naslaga (pod kožom ili oko organa) ili kao glikogen u jetri za hitne slučajeve (nagli pad razine glukoze).

 

Inzulin je proteinski hormon koji luči gušterača, konkretnije, luče ga beta-stanice gušterače smještene u Langerhansovim otočićima. U gušterači postoje i alfa-stanice koje pri hipoglikemiji (snižena razina glukoze) luče glukagon. Proces ulaska glukoze u stanicu nalik je principu ključa i ključanice - inzulin otključava ulaz u stanicu pomoću inzulinskih receptora na stanici. U slučaju dijabetesa tipa 2 jedan od uzroka pojave bolesti upravo je neosjetljivost receptora na inzulin. Pritom se glukoza ne apsorbira u stanice, ostaje u krvi i uzrokuje hiperglikemiju, što pak dovodi do karakterističnih smetnji (povećan umor, žeđ, učestala mokrenja, nagla mršavljenja, stalna glad).

 

 

Je li tjelovježba dozvoljena?

Ne samo da je dozvoljena već bi trebala biti redovita. Tjelovježba blagotvorno djeluje na snižavanje razine glukoze i krvi, jača mišićno tkivo, smanjuje stres, poboljšava cirkulaciju i potiče lučenje endorfina koji pak utječu na razvoj dobrog raspoloženja. Zapamtite - dijabetes NIJE razlog prestanka bavljenja nekim oblikom tjelovježbe, samo je potrebna prilagodba trenutnom stanju te dodatna samodisciplina.

 

 

Dijabetes s prehranom u pokretu

Edukacijski materijal sadrži informacije o prehrani preporučenoj za dijabetičare, vrstama tjelovježbe i djelovanju inzulina na organizam.

pogledajte brošuru

 

 

 

 

povratak